Ove godine ova zadruga otkupila je 200 tona Čačanske ljepotice, isto toliko planiraju i šljive ‘stelnej’. Drugi otkupljivači će otkupiti i veće količine šljive. U toku je otkup kruške a uskoro i kukuruza šećerca – kaže Taletović.
Berba šljive u gradačačkom kraju je u punom zamahu, saopćila je pres-služba manifestacije „Sajam šljive“ iz Gradačca.
Sve zavisi od gazde do gazde
U šljivicima berači užurbano rade od ranih jutarnjih do kasnih popodnevnih sati kako bi plodovi na vrijeme bili dopremljeni do konzumenata u zemljama Evropske unije. Dnevnica za berače iznosi 70 maraka i oni rade u prosjeku deset sati. Emina Subašić iz Kerepa kod Gradačca kaže da je teško biti berač i da „sve zavisi od gazde do gazde“.
Trebamo obraćati pažnju da šljive nisu oštećene ledom, zatim na duple šljive i da nisu trule. Šljive treba da budu plave boje, da ne skidamo taj plavi prah, da su čiste i moraju biti s patlicom – kazala je.
Šest otkupljivača kupuje šljivu i plasira na domaće i inozemno tržište.
Otkupna cijena ‘čanke’ za izvoz bila je od 90 pfeninga do jedne marke po kilogramu, a cijena ‘stelneja’ se kreće od 80 do 95 feninga po kilogramu. Nakupci uglavnom kupuju šljivu za industrijsku preradu po cijeni od oko pola konvertibilne marke po kilogramu.
Ove godine očekuje se znatno veći izvoz nego prije. Šljive ‘čačanske ljepotice’ izvezeno je u više od 75 šlepera, a za najzastupljeniju sortu u gradačačkom kraju ‘stelnej’ još nema zvaničnih podataka.
Može se i zaraditi
Otkupljivači muku muče zbog izvoznih procedura, pa šljiva danima ostaje u hladnjačama, a nezadovoljni su i proizvođači zbog niske otkupne cijene, manjka radne snage, tržnih viškova.
Raif Čolić je najveći proizvođač šljive na području Gradačca. U njegovim voćnjacima ima 230 dunuma zasada šljive. Ove godine za izvoz je ubrano oko 425 tona sorti ‘čačanska rana’, ‘čačanska ljepotica’ i ‘stelnej’.
Poteška je godina za plasman šljive. Kada rodi, teško je plasirati, kada ne rodi, opet je teško jer valja namiriti troškove proizvodnje. Nisam nezadovoljan prinosom na 23 hektara, može se raditi i zaraditi.
Malim proizvođačima je teže ali i oni nađu put da prodaju tržne viškove. Iako je dobro rodila, upitan je njen plasman zbog brojnih procedura koje usporavaju otkupljivače da je dostave na strano tržište. Oni šljivu otkupljuju i lageruju ali teško ide sa izvozom – kaže Čolić.
Problema u plasmanu tržnih viškova ima kako na domaćem tako i inozemnom tržištu. potvrdio je i Edvin Taletović, direktor Proizvođačko-marketinške grupacije “Voće i povrće” (PMG-VIP) iz Gradačca.
Ove godine ova zadruga otkupila je 200 tona Čačanske ljepotice, isto toliko planiraju i šljive ‘stelnej’. Drugi otkupljivači će otkupiti i veće količine šljive. U toku je otkup kruške a uskoro i kukuruza šećerca – kaže Taletović.
Najviše izvezemo u Njemačku
Prema podacima Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinskea komore BiH, u 2023. godini bosanskohercegovačke šljive najviše je izvezeno na tržište SR Njemačke i to 3.279 tona u vrijednosti 7 miliona KM, slijede tržišta Austrije, Slovenije, Češke Republike i Poljske. Podaci sa terena od proizvođača govore da je urod šljive ove godine udvostručen i očekuje se rekordna izvozna godina.
O proizvodnji, najnovijim dostignućima i modernim pristupima u uzgoju i zaštiti te plasmanu šljive bit će govora i na ovogodišnjem 51. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajmu šljive u Gradačcu, koji će biti održan od 28. do 31. avgusta. Predavači s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu će održati predavanja o izazovima i inovacijama u voćarskoj proizvodnji – od novih zakonskih regulativa, preko biofungicida, do primjene dronova za detekciju biljnih bolesti.
Za sve posjetioce ovogodišnjeg sajma u Gradačcu obezbijedili smo dovoljne količine konzumne šljive i svi koji dođu u naš grad imat će priliku da okuse i probaju gradačačku plavu ljepoticu – kazao je Amir Pašalić, direktor 51. Sajma šljive.
