Rat u Iranu snažno je pogodio svjetsku rafinerijsku industriju, zbog čega bi se cijene dizela i benzina mogle godinama zadržati na povišenim nivoima, upozorava Reutersova analiza.
Dok se tržište sirove nafte relativno dobro prilagodilo naglom padu proizvodnje na Bliskom istoku, rafinerije imaju mnogo manje mogućnosti da nadoknade izgubljene kapacitete. To se već vidi u sve većem raskoraku između cijena sirove nafte i prerađenih proizvoda.
Cijena Brenta trenutno je oko 90 dolara po barelu, oko 25 posto više nego na početku sukoba, ali znatno ispod ratnog vrhunca od 118 dolara.
Gorivo poskupjelo mnogo više od sirove nafte
Cijene goriva, međutim, porasle su znatno više. Evropski dizel od početka rata poskupio je više od 70 posto, dok je američki benzin skuplji oko 60 posto.
Rat je iz pogona izbacio više od petine rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku, dok je zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno ograničilo izvoz goriva.
Dodatni problem predstavljaju ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu. Oni su posljednjih mjeseci smanjili rusku preradu nafte za gotovo 30 posto, na manje od četiri miliona barela dnevno, pa je Moskva u julu zabranila izvoz dizela.
Rafinerijske marže dosegnule rekordne nivoe
Posljedice se najdirektnije vide na rafinerijskim maržama, koje su u Evropi, Aziji i SAD dosegnule rekordne nivoe.
U Evropi se razlika između cijene dizela i sirove nafte od februara više nego utrostručila, na više od 75 dolara po barelu. Američke dizelske marže porasle su više od 140 posto i u ponedjeljak dosegnule rekordnih 100 dolara.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, prerada u svjetskim rafinerijama u drugom tromjesečju bila je za 5,1 milion barela dnevno manja nego godinu ranije.
Potražnja za prerađenim proizvodima pala je za četiri miliona barela dnevno, ali ni to nije bilo dovoljno da nadoknadi pad ponude. Tržištu je tako nedostajalo više od milion barela dnevno, a u trećem tromjesečju očekuje se dodatno pogoršanje odnosa ponude i potražnje.
Zalihe goriva ubrzano se smanjuju
Istovremeno se brzo smanjuju i zalihe goriva, koje su dosad ublažavale manjak na tržištu.
Globalne zalihe nafte od marta do jula smanjivale su se za 3,5 miliona barela dnevno, što je više od tri posto svjetske potrošnje, a očekuje se da će nastaviti padati do kraja godine.
Prema službenim podacima američkih vlasti, zalihe dizela u SAD-u najniže su za ovo doba godine u posljednja tri desetljeća, dok su zalihe benzina na najnižoj sezonskoj razini od 2012. godine.
Čak ni eventualni diplomatski dogovor Washingtona i Teherana te ponovno otvaranje Hormuškog moreuza ne bi nužno brzo snizili cijene goriva.
Više od 20 rafinerija u zemljama Perzijskog zaljeva oštećeno je tokom rata, a popravci bi mogli potrajati zbog dugih rokova isporuke ključne opreme.
Visoke cijene mogle bi postati dugotrajan problem
Sve to povećava rizik da visoke cijene energije duže ostanu izvor inflacijskog pritiska.
Visoke cijene energije već se prelijevaju na potrošače, dok iscrpljene zalihe i smanjeni rafinerijski kapaciteti nastavljaju stvarati pritisak na industriju.
Pritisak na energetsko tržište tako bi mogao postati dugotrajan problem za svjetsku ekonomiju, posebno za Evropu i Aziju, gdje su uz gorivo porasle i cijene ukapljenog prirodnog plina.
