Izvor: BHRT/Šejla Kulenović (S.M.)
Globalna dešavanja odražavaju se na rast cijena proizvoda u našoj zemlji. Na bihaćkoj pijaci, kao i širom zemlje, građani sve teže prate rast cijena, a trgovci se bore s manjkom kupaca i sve većim troškovima. Brinu li vlasti uopće za to?
Dok cijene rastu širom svijeta, i u Bosni i Hercegovini poskupljenja se osjećaju svakodnevno. Cijene rastu, ali kupovna moć ne prati taj rast, što se najviše vidi upravo na bihaćkoj pijaci. Prodavači kažu da je razlika u odnosu na prošlu godinu očigledna. Kupaca je sve manje, pa samim tim i prodaja.
EMINA ČAUŠEVIĆ, trgovac
“Ova godina je baš teška, prošle godine sam bolje radila, ove godine se jako puno osjeti”.
ŠUHRETA REKANOVIĆ, trgovac
“Osjeti se velika razlika, ja sam prošle godine dva plastenika sijala, a ove godine jedan. Haman i ovaj jedan ne možeš prodati ove godine, a prošle godine sam mogla prodati, znate koja je razlika to”.
Osim što je kupaca sve manje, a prodaja u minusu, poskupljenja pogađaju i same proizvođače. Troškovi sjemena, đubriva i pripreme zemljišta sve su veći, pa ulaganja u proizvodnju postaju znatno skuplja, što dodatno opterećuje njihove prihode.
EMINA ČAUŠEVIĆ, trgovac
“Puno se uloži, moraš usijati, sve što ide za baštu, okopavati, dok dođeš do ovoga, dosta nam propadne, zato što narod nema odakle da kupuje. Doneseš tu, sutra dođeš – ista stvar, baš teško”.
Mnogi kupci, posebno penzioneri, danas uzimaju samo ono što mogu, dok mnoge namirnice koje su ranije redovno kupovali, sada odavno ne kupuju.
Bihaćka pijaca je samo jedan od mnogih primjera kako rast cijena utiče na svakodnevni život običnog čovjeka. Dok političari raspravljaju, građani odavno ne žive, već preživljavaju. Penzioneri štedljivo biraju šta mogu kupiti, trgovci balansiraju između troškova i egzistencije, a inflacija nije samo brojka, već svakodnevna borba za svaki obrok i svaki budžet.
