Globalne cijene nafte skočile su iznad 110 dolara po barelu, dok su berze zabilježile oštar pad uslijed eskalacije rata SAD-a i Izraela protiv Irana. Sukob je podstakao strahove od dugotrajnog prekida isporuka kroz Hormuški moreuz.
Iran je u nedjelju imenovao Mojtabu Khameneija za nasljednika svog oca Alija Khameneija na mjestu vrhovnog vođe, što je signal da sedmicu nakon početka sukoba tvrdokorna struja i dalje ostaje na čelu zemlje, piše BBC.
Tokom vikenda, SAD i Izrael pokrenuli su nove valove zračnih napada širom Irana, pogađajući brojne ciljeve, uključujući skladišta nafte.
Veliki poremećaji u snabdijevanju energijom iz ovog regiona prijete povećanjem cijena za potrošače i kompanije širom svijeta.
Haos na azijskim tržištima
U ponedjeljak ujutro u Aziji, cijena sirove nafte Brent bila je viša za skoro 24% i iznosila je 114,74 dolara, dok je Nymex (lakom sirovom naftom) porastao za više od 26%, na 114,78 dolara.
Berze u azijsko-pacifičkoj regiji zabilježile su oštar pad:
Japanski Nikkei 225 pao je za više od 7%.
Hang Seng u Hong Kongu izgubio je preko 3%.
Australijski ASX 200 pao je za više od 4%.
Južnokorejski indeks Kospi, koji je posebno teško pogođen od početka sukoba, pao je za više od 8%, što je aktiviralo 20-minutnu obustavu trgovanja.
Takozvani “automatski prekidač” (circuit breaker) je mehanizam dizajniran da obuzda paničnu prodaju, a bio je na snazi i u srijedu kada je Kospi potonuo za 12%.
Hormuški moreuz pod blokadom
Oko petine svjetskih zaliha nafte obično se transportuje kroz Hormuški moreuz. Međutim, saobraćaj kroz ovaj uski prolaz gotovo je potpuno obustavljen otkako je rat počeo prije sedam dana.
Mnogi na tržištima predviđali su da će nafta dostići 100 dolara ove sedmice. U stvarnosti, bilo je potrebno oko minutu da cijena skoči za 10%, a zatim još 15 minuta za dodatnih 10% rasta tokom ranog azijskog trgovanja.
Analitičari upozoravaju da bi se, ukoliko blokada moreuza potraje do kraja marta, mogle vidjeti rekordne cijene nafte iznad 150 dolara po barelu.
Adnan Mazarei sa Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju kaže da je skok cijena bio očekivan s obzirom na zaustavljanje proizvodnje u nekim zaljevskim zemljama.
“Ljudi shvataju da se ovo neće brzo završiti”, rekao je Mazarei, dodajući da obećanja i ciljevi koje su postavile SAD postaju “sve nerealniji”.
Trump: “Mala cijena za uklanjanje nuklearne prijetnje”
Rast cijena nafte mogao bi povećati i troškove derivata poput mlaznog goriva i vitalnih sirovina za vještačka đubriva.
Fizičke zalihe iz Zaljeva uglavnom troši Azija, ali već postoje znakovi da azijski potrošači podižu cijene američkog gasa, pri čemu su se neki tankeri koji su prvobitno išli ka Evropi okrenuli usred Atlantika.
Američki predsjednik Donald Trump reagovao je na skok cijena rekavši da su kratkoročna poskupljenja “mala cijena koju treba platiti” za uklanjanje iranske nuklearne prijetnje.
Njegov sekretar za energetiku izjavio je u nedjelju da Izrael, a ne SAD, cilja iransku energetsku infrastrukturu, uslijed zabrinutosti zbog rasta cijena goriva na domaćim pumpama uzrokovanih ratom.
