Zaštita Centralne banke BiH i osiguravanje novca za liječenje onkoloških pacijenata moraju biti crvene linije u dogovorima o novoj vlasti, poručio je ekonomista i federalni zastupnik Admir Čavalić u emisiji „Dan uživo“ na N1.
Ocijenio je da su prethodnom mandatu nedostajale suštinske ekonomske reforme, a pregovaračima zamjerio što se nakon izbora prvenstveno bave raspodjelom pozicija, umjesto programom rada.
Govoreći o rezultatu Naroda i pravde, Čavalić je naglasio da stranka, prema preliminarnim rezultatima, zadržava sedam zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Priznao je pad na državnom nivou, s tri na dva zastupnika, ali smatra da sliku treba posmatrati i izvan Sarajeva.
Posebno je istakao Tuzlanski kanton, gdje je, kako navodi, NiP osvojio dva direktna federalna mandata i povećao broj zastupnika u kantonalnoj skupštini s dva na tri.
„Ako gledate tu perspektivu, može se govoriti o uspjehu“, rekao je, dodajući da rezultat u Kantonu Sarajevo i gubitak državnog mandata ne daju razlog za zadovoljstvo.
O sastavu buduće federalne vlasti još ne želi prognozirati. Pozvao je na njeno što brže formiranje, ali i na aktivniji rad zastupnika, bez prepuštanja svih odluka izvršnoj vlasti.
Komentarišući Dodikove najave o Centralnoj banci, Čavalić je poručio da ta institucija mora ostati izvan političkih pogodbi.
„Centralna banka ne može biti politički plijen“, rekao je.
Podsjetio je na ranije Dodikove ideje o ukidanju valutnog odbora, promjeni kursa konvertibilne marke prema euru i davanju investicijske uloge Centralnoj banci.
Smatra da bi se time ugrozila njena ključna funkcija – monetarna i ekonomska stabilnost.
„Zadnje što nam treba je da neki Milorad Dodik dolazi i da sad se igra s tom Centralnom bankom“, poručio je, navodeći da je reagovao i prema HDZ-u.
Čavalić je ponovio da se protivi sadašnjem modelu neradne nedjelje, navodeći kao argumente diskriminaciju radnika, noćni rad u dragstorima, pad prometa i broja zaposlenih te preusmjeravanje kupovine u Republiku Srpsku.
„Ta mjera jednostavno nema smisla od početka“, rekao je.
Ipak, sumnja da će buduća vlast njeno ukidanje provesti kroz parlament. Smatra da će pitanje vjerovatno završiti pred Ustavnim sudom, koji treba ocijeniti postoji li diskriminacija i kršenje Ustava.
„To ne treba biti primjer političke polarizacije, ne treba da se dijelimo po tome ko je za, ko je protiv“, poručio je.
„Ja mislim da jeste, neko misli da nije. Najbolje je da taj nezavisni arbitar donese tu odluku“.
Drugu mogućnost vidi u širenju izuzeća, kritikujući činjenicu da je ono omogućeno Orašju, dok se zahtjevi drugih lokalnih zajednica odbijaju.
„Vrlo je neobično politički da ste dopustili Orašju i da sve druge, bez ikakvog razloga, argumenata, opravdanih, neopravdanih, odbijate“, rekao je.
Prema njegovom očekivanju, mjera bi se mogla promijeniti na dva načina: ukidanjem kroz odluku Ustavnog suda ili postepenim odobravanjem izuzeća drugim općinama i gradovima.
„To su možda bila predizborna obećanja, vrlo je teško izvesti preko nivoa parlamenta“, zaključio je.
