Bosna i Hercegovina već godinama nosi breme zaostajanja u različitim oblastima, a sada je jasno da je i digitalna stvarnost dio tog problema. Prema podacima Speedtesta za juli 2025. godine, BiH ima najsporiji internet u cijelom regionu, kako na mobilnim mrežama tako i u fiksnim vezama.
Dok građani Sjeverne Makedonije na mobilnim telefonima koriste prosječnu brzinu od preko 160 megabita u sekundi, u Albaniji više od 100, na Kosovu oko 97, u Crnoj Gori 80 i u Srbiji 71, u Bosni i Hercegovini je ta brzina svega oko 30 megabita. Razlika je ogromna, i govori o tome koliko je zemlja ostala iza svojih komšija.
Slična je situacija i kada se pogleda fiksni internet u domovima i kancelarijama. U Srbiji prosječne brzine prelaze 90 megabita, u Crnoj Gori i Albaniji kreću se između 85 i 87, na Kosovu su nešto iznad 80, a u Sjevernoj Makedoniji oko 49. Bosna i Hercegovina se i ovdje nalazi na začelju sa prosjekom od tek nešto više od 35 megabita u sekundi.
Mobilni internet (prosječna brzina preuzimanja):
Sjeverna Makedonija – 161,53 Mbps
Albanija – 104,11 Mbps
Kosovo – 97,43 Mbps
Crna Gora – 80,27 Mbps
Srbija – 71,70 Mbps
Bosna i Hercegovina – 29,65 Mbps
Fiksni internet (prosječna brzina preuzimanja):
Srbija – 92,21 Mbps
Crna Gora – 87,64 Mbps
Albanija – 84,64 Mbps
Kosovo – 82,24 Mbps
Sjeverna Makedonija – 49,01 Mbps
Bosna i Hercegovina – 35,71 Mbps
Razlozi za ovakvo stanje su kompleksni. U prvom redu, tu je nedostatak značajnih investicija u modernu infrastrukturu. Dok zemlje u okruženju ubrzano grade 5G mreže i šire optičke kablove, u BiH se taj proces odvija mnogo sporije. Zatim, problem je i u regulativi i administrativnim preprekama, koje usporavaju razvoj telekomunikacijskog sektora. Takođe, nedostatak konkurencije na tržištu smanjuje pritisak na operatere da poboljšaju svoje usluge i snize cijene.
Posljedice su svakodnevne: spor internet postaje prepreka za obrazovanje, poslovanje i život mladih ljudi, koji sve više traže bržu i stabilniju digitalnu stvarnost negdje drugo.
