Po sili zakona Centralna izborna komisija je morala da donese ovu odluku kakvu je donijela
Pravni stručnjak Milan Blagojević govorio je o mogućim posljedicama na političku situaciju u RS i Bosni i Hercegovini nakon odluke CIK-a da oduzme mandat predsjednika manjeg bh. entiteta Miloradu Dodiku.
“Ja ću reći ono što piše u izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, odnosno šta je propisano tim zakonom, za koji su glasali i srpski poslanici i delegati. Po sili zakona Centralna izborna komisija je morala da donese ovu odluku kakvu je donijela, s tim što u toj odluci kao dan prestanka mandata predsjednika RS Miloradu Dodiku ne može stajati današnji datum (op.a. jučerašnji) održavanja sjednice Centralne izborne komisije, nego datum donošenja pravosnažne žalbene presude suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv Dodika.
Ono što Centralna izborna komisija nije učinila, a također je bila dužna da učini prema izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, jeste bila obaveza da donese odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika RS”, kazao je Blagojević za FTV.
U odgovoru na pitanje da Dodikova odbrana ima rok od dva dana da podnese žalbu i koliko može trajati odlučivanje apelacije odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine o toj eventualnoj žalbi Dodikove odbrane, rekao je da odluka Centralne izborne komisije, da li će biti uručena i kad će biti uručena, to se još ne zna, jer tu sad postoji prostor da se izbjegava njen prijem.
“Ako i kad bude uručena ta odluka CIK-a Dodiku i on eventualno izjavi žalbu, onda prema izbornom zakonu Sud Bosne i Hercegovine ima obavezu, u roku od 72 sata, da donese odluku po toj žalbi”, naveo je on.
U odgovor na pitanje da li će Dodik zaustaviti raspisivanje prijevremenih izbora kazao je u slučaju da se odvaži neko da ometa izborni proces, koji treba da uslijedi nakon što Centralna izborna komisija donese odluku o raspisivanju prijevremenih izbora, tu će se raditi u najmanju ruku o dva krivična dijela.
“Prvo je krivično dijelo propisano krivičnim zakonikom RS, to je član 215, i zove se sprječavanje održavanja izbora. Drugo je krivično dijelo propisano krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine”, naveo je on.
Blagojević je kazao da prema Ustavu Bosne i Hercegovine članu tri entiteti su se potpisivanjem dejetanskog mirovnog sporazuma, a time i Ustava Bosne i Hercegovine obevezali da će njihove odluke entiteta u ovom slučaju Republike Srpske, biti u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine.
“Ovim hoću reći da u slučaju da Narodna skupština RS donese odluku o raspisivanju ovog referenduma koji je najavio Milorad Dodik, ta odluka može biti predmet preispitivanja od strane Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, poručio je Blagojević za FTV.
