Zastupnici kažu da politička fragmentacija i nedostatak konsenzusa između državnog i entitetskog nivoa ostaju glavna prepreka provedbi reformi
Bosna i Hercegovina nije do kraja provela nijednu od ključnih 113 reformi na koje se obavezala Reformskom agendom upućenom Evropskoj komisiji.
Rokove za većinu mjera vlasti su postavile za kraj 2025. ili 2026. godine.
BiH još nije potpisala s EU ni protokolarne sporazume, gotovo identične za sve zemlje Zapadnog Balkana, zbog čega nije povukla ni prvih 70 miliona eura bespovratnih sredstava (grantova).
To dovodi u pitanje pristup gotovo milijardi eura namijenjenih transformaciji energetskog sektora, modernizaciji cesta i željeznica ili digitalizaciji usluga i društva u jedinoj evropskoj zemlji, osim Ukrajine koja je pod ruskom agresijom, koja nema brzi internet pete generacije (5G). Dio sredstava uslovljen je napretkom u poglavlju temeljnih prava, koja uključuju reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije uz osnovna demokratska prava.
“Uputila sam pismo vlastima, upozoravajući da BiH riskira gubitak stotina miliona eura ako se potrebne reforme ne provedu do decembra 2026. godine. Produženja ovog roka neće biti”, saopćila je krajem aprila Marta Kos, komesarka EU za proširenje.
Najavila je da će u junu namijenjeni iznos od 976,6 miliona eura biti umanjen za 373,9 miliona eura ako BiH ne krene u provedbu obećanih reformi.
Ko opstruira?
Evropska komisija je Reformsku agendu BiH odobrila u decembru prošle godine, a većina mjera nije ni u fazi nacrta. BiH se obavezala da će do 2027. godine reformirati 26 područja s ukupno 113 mjera, razrađenih kroz više od 370 aktivnosti.
Ključni dio Reformske agende odnosi se na jačanje pravosuđa, uključujući nove zakone o Sudu BiH i o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), instituciji koja nadgleda rad svih sudija i tužilaca u zemlji. Ti zakoni trebali bi ojačati nezavisnost pravosuđa, uvesti detaljne provjere imovinskih kartona sudija i tužilaca te smanjiti politički utjecaj na njihova imenovanja.
Politički dogovor o njihovom sadržaju još nije postignut.
“Imamo otpore i od nosilaca pravosudnih funkcija i od nosilaca političkih funkcija. Konstantno se opstruira uspostavljanje jačih mehanizama odgovornosti i nezavisnosti pravosuđa, jer je i strankama na vlasti važno da se održe kontrola nad pravosuđem i etnička raspodjela funkcija”, kazala je za RSE Ivana Korajlić, direktorica organizacije Transparency International u BiH.
Arben Murtezić, član Upravnog odbora Evropske akademije prava, kaže za RSE da se “stvorila percepcija u javnosti da nosioci pravosudnih funkcija imaju neki otpor prema reformama te modernizaciji propisa i zakona”.
“To jednostavno nije tačno. Ne može se na njih prebacivati odgovornost, jer se zna ko donosi zakone”, kazao je Murtezić za RSE.
Ministri i Parlament
Zastupnici kažu da politička fragmentacija i nedostatak konsenzusa između državnog i entitetskog nivoa ostaju glavna prepreka provedbi reformi.
Mia Karamehić-Abazović, državna zastupnica vladajuće Naše stranke i članica parlamentarne komisije za evropske integracije, kazala je za RSE da su parlamentarci više puta zahtijevali da predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto i ministri dođu pred Parlament kako bi diskutovali o Reformskoj agendi.
“Mi donedavno nismo ni vidjeli tekst agende, koju su oni prošle godine poslali u Brisel i koju bismo mi kao zastupnici trebali provoditi. Iz Vijeća ministara BiH su nam nakon više traženja poslali tekst i rekli da nisu dužni doći na sjednicu da o tome razgovaramo”, kazala je za RSE Karamehić-Abazović.
Nihad Omerović, zastupnik vladajuće stranke Narod i pravda i član parlamentarne komisije za vanjske poslove, kazao je za RSE da do sada nisu vidjeli ni dva osnovna sporazuma, o instrumentu i kreditu, potrebna za isplatu prve tranše.
“Ratifikacija sporazuma trebala je biti završena prije šest mjeseci. Bojim se da se u pozadini ne kriju međusobni ucjenjivačko-politički odnosi i dogovori između SNSD-a i HDZ-a BiH i da se to prenosi na Parlament”, kazao je Omerović za RSE.
Zastupnici vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH nisu odgovarali na pozive RSE-a. Nisu odgovorili ni iz kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH na upit RSE-a o ovoj temi.
Šteta za građane
Energetski sektor jedan je od najzahtjevnijih dijelova Reformske agende, s nizom obaveza prema EU u području električne energije, plina i klimatskih politika, kao i planova vlasti u BiH.
BiH se nije zakonski uskladila s Trećim energetskim paketom EU, koji uključuje liberalizaciju tržišta električne energije i plina. Nije formirana berza električne energije niti su uspostavljeni mehanizmi za takozvano trgovanje emisijama (ETS), zbog čega se očekuju kazne iz EU.
