Izvor: BHRT (I. C.)
Zastupnik Demokratske fronte u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zlatan Begić upozorio je da bi formiranje vlasti nakon općih izbora moglo dodatno otežati političke odnose u zemlji. Gostujući u emisiji BHT1 uživo, ocijenio je da su Milorad Dodik i Dragan Čović tijekom proteklog mandata ojačali svoje pozicije u institucijama te da će se njihov utjecaj u iduće četiri godine još više osjetiti.
Begić je aktualni saziv vlasti ocijenio neuspješnim, tvrdeći da državni parlament već četiri godine ne ostvaruje rezultate kakvi su potrebni Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, na dnevnom redu često se nalazi velik broj točaka, ali se među njima tek povremeno nađu zakoni koji imaju konkretnu važnost za građane, dok se ostatak uglavnom odnosi na izvješća različitih institucija.
Govoreći o odnosima unutar vlasti, Begić je ustvrdio da su Dodik i Čović dobili previše prostora za jačanje svojih političkih pozicija.
„Data je bezuvjetno vlast gospodinu Dodiku i gospodinu Čoviću”, rekao je Begić, podsjećajući da je nakon izbora 2022. godine došlo do formiranja vlasti u kojoj su, prema njegovoj ocjeni, njih dvojica uspjela postaviti svoje kadrove u brojne institucije.
Smatra da je takav razvoj događaja oslabio državne institucije i promijenio odnos međunarodne zajednice prema političkim akterima u BiH. Kao primjer naveo je slučaj Milorada Dodika, ustvrdivši da je izostanak njegova uhićenja utjecao na međunarodne procjene političke snage predsjednika SNSD-a. Dodao je da su Dodik i njegovi suradnici nakon toga ostali u povoljnoj poziciji, a sankcije su im poslije ukinute.
„Oni imaju iza sebe četiri godine vrlo uspješne vlasti u smislu pozicioniranja unutar institucija sustava. Da su te četiri godine bili u oporbi i da sada čekaju eventualno da dobiju mandat, bili bi u znatno goroj poziciji”, ocijenio je Begić.
Upozorio je da bi idući mandat mogao biti još teži, osobito zato što, prema njegovoj ocjeni, politički blokovi okupljeni oko Dodika i Čovića sada imaju snažniju poziciju i u Predsjedništvu BiH.
Begić: Građani su DF poslali na klupu za pričuve
Osvrćući se na izborni rezultat Demokratske fronte i Željka Komšića, Begić je poručio da stranka neće odustati od koncepta građanske države, iako su joj birači na ovim izborima dali slabiju potporu nego ranije.
Istaknuo je da građansku ideju ne smatra apstraktnim političkim konceptom, nego načelom koje je već sadržano u Ustavu BiH. Prema njegovu tumačenju, problem nastaje upravo zato što se ne provode ustavne odredbe koje bi svim građanima omogućile jednaka prava.
Podsjetio je i na presude Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na diskriminaciju u političkom sustavu BiH, tvrdeći da velik broj građana i dalje nema pravo kandidirati se za najvažnije političke funkcije.
„Građanska ideja zapravo znači demokraciju. Nema demokracije bez građanina”, poručio je Begić.
Dodao je da je Demokratska fronta izgubila dio političkog kapaciteta, ali da i dalje smatra svojom odgovornošću zagovarati ustavne promjene i ravnopravnost građana.
„Demokratska fronta nema više odgovornosti jer su građani naprosto nas poslali, da tako kažemo, na klupu za pričuvne igrače. Ali ima odgovornost za ideju, koja je živa ideja”, rekao je.
Govoreći o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Begić je odbacio tvrdnje da će izbor kandidata HDZ-a BiH automatski dovesti do relaksacije političkih odnosa. Upozorio je da bi se, prema njegovu mišljenju, nastavak inzistiranja na konceptu legitimnog predstavljanja mogao dodatno odraziti na prava građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od triju konstitutivnih naroda ili ne žele biti politički predstavljeni isključivo kroz etničku pripadnost.
Sumnja u napredak prema Europskoj uniji
Begić je izrazio sumnju da će BiH u sljedeće četiri godine ostvariti značajniji napredak na europskom putu. Smatra da usvajanje pojedinih zakona, koji se predstavljaju kao važan iskorak prema Europskoj uniji, neće biti dovoljno ako se ne riješe temeljna pitanja jednakosti građana i diskriminacije u izbornom sustavu.
„Ne možete u Europsku uniju dok svaki glas ne bude jednak i dok svaki građanin ove zemlje koji plaća jednak porez ne bude imao jednaka prava”, poručio je.
Komentirao je i najave iz SNSD-a o redefiniranju Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i izmjenama Izbornog zakona. Begić tvrdi da je kontrola nad izbornim procesom jedna od važnijih političkih točaka te da bi pokušaji preuzimanja utjecaja nad Središnjim izbornim povjerenstvom mogli ugroziti povjerenje građana u izborni sustav.
Uvođenje novih izbornih tehnologija ocijenio je važnim iskorakom, ali smatra da sve prigovore i nejasnoće treba provjeriti kako bi se osigurao legitimitet izbornog procesa.
Kritizirao SDP i Narod i pravdu
Begić se osvrnuo i na rezultate stranaka koje su sudjelovale u vlasti na državnoj i federalnoj razini, posebno kritizirajući SDP BiH i Narod i pravdu.
Ocijenio je da je Narod i pravda na izborima kažnjena zbog sudjelovanja u vlasti, dok je SDP, prema njegovu mišljenju, prošao gotovo neokrznuto, iako je imao važnu ulogu u političkim procesima koje kritizira.
SDP je optužio za sudjelovanje u ustupcima HDZ-u BiH i SNSD-u, uključujući imenovanje Borjane Krišto za predsjedateljicu Vijeća ministara BiH, bez inzistiranja na rješavanju pitanja koja se odnose na funkcioniranje državnih institucija.
Komentirajući prijedloge o drukčijem formiranju vlasti, uključujući mogućnost potiskivanja HDZ-a iz vlasti u pojedinim dijelovima Federacije BiH, Begić je rekao da se takve inicijative pojavljuju nakon što su prethodno napravljeni politički ustupci toj stranci.
Ustvrdio je da se u Federaciji BiH odluke mogu donositi većinskim glasovanjem te da se pojedini zakoni, prema njegovoj ocjeni, nisu našli na dnevnom redu jer se HDZ s njima nije slagao. Kao primjer naveo je zakon o progresivnom oporezivanju kladionica.
Govoreći o najavama Dragana Čovića da će europski put i ustavne promjene biti među prioritetima HDZ-a BiH, Begić je ustvrdio da inzistiranje na različitoj vrijednosti glasa ovisno o etničkoj pripadnosti nije u skladu s europskim vrijednostima.
Smatra da se političke podjele produbljuju postupno, kroz institucije i zakone, te je upozorio na moguće ozbiljne posljedice takve politike.
Opravdao Komšićevu odluku o novcu za popravak lifta
Na kraju razgovora Begić je komentirao i odluku Željka Komšića da se 12.636 konvertibilnih maraka iz interventne tekuće proračunske pričuve izdvoji za popravak lifta u zgradi u kojoj i sam živi.
Begić je odluku branio, tvrdeći da je riječ o rješavanju problema stanara, među kojima mogu biti i osobe s invaliditetom.
„Kad bude svatko od nas riješio probleme u svom susjedstvu, problema više neće biti”, rekao je.
Na pitanje je li sporno to što se javnim novcem financira popravak lifta u zgradi u kojoj živi član Predsjedništva BiH, Begić je odgovorio da bi se pozornost trebala usmjeriti na činjenicu da u višekatnici od 20 katova lift nije bio funkcionalan za osobe s invaliditetom.
Pritom je ustvrdio da su za takve probleme odgovorni i oni koji su godinama obnašali vlast i nisu osigurali odgovarajuće uvjete za osobe s invaliditetom.
„Napravio lift za osobe s posebnim potrebama. Pa svaka mu čast. I na kraju je pokazao da je insan”, zaključio je Begić.
