Lideri Armenije i Azerbajdžana potpisali su u petak u Bijeloj kući mirovni sporazum, u dogovoru koji je posredovao SAD, a koji okončava desetljeća sukoba.
Dvije zemlje Južnog Kavkaza potpisale su međusobno, kao i sa SAD-om, sporazume kojima će se ponovno otvoriti ključne saobraćajne rute, a istovremeno će se SAD-u omogućiti da iskoristi opadajući utjecaj Rusije u regiji. Sporazum uključuje sporazum kojim će se stvoriti glavni tranzitni koridor koji će se zvati Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet, saopćila je Bijela kuća.
Donald Trump rekao je da je imenovanje rute po njemu “velika čast za njega”, ali da to nije tražio. Visoki dužnosnik administracije, tijekom telefonskog razgovora s novinarima prije događaja, rekao je da su Armenci predložili ime.
Odvojeno od zajedničkog sporazuma, i Armenija i Azerbajdžan potpisali su sporazume sa Sjedinjenim Američkim Državama namijenjene jačanju saradnje u energetici, tehnologiji i ekonomiji, saopćila je Bijela kuća. Daljnji detalji nisu objavljeni.
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev i armenski premijer Nikol Pashinyan rukovali su se kako bi obilježili trenutak, s Trumpom u sredini, koji je podigao ruke i stegnuo njihove.
Dvije nacije su u sukobu gotovo četiri desetljeća dok su se borile za kontrolu nad regijom Karabah, međunarodno poznatom kao Nagorno-Karabah. Područje je tokom sovjetskog doba bilo uglavnom naseljeno Armencima, ali se nalazi unutar Azerbajdžana. Dvije nacije borile su se za kontrolu nad regijom kroz višestruke nasilne sukobe u kojima su tokom desetljeća poginuli deseci hiljada ljudi, a međunarodni napori posredovanja nisu uspjeli.
Nedavno je Azerbajdžan 2023. godine povratio cijeli Karabah i bio je u pregovorima s Armenijom o normalizaciji odnosa.
Trump je težio reputaciji mirotvorca i nije skrivao činjenicu da žudi za Nobelovom nagradom za mir. Potpisivanje u petak dodaje se nizu mirovnih i ekonomskih sporazuma koje su ove godine posredovale SAD.
Čelnici Armenije i Azerbajdžana rekli su da je napredak omogućen zahvaljujući Trumpu i njegovom timu te su se pridružili rastućem popisu stranih čelnika i drugih dužnosnika koji su rekli da bi Trump trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir.
“Postavljamo temelje za pisanje bolje priče od one koju smo imali u prošlosti”, rekao je Pašinjan, nazivajući sporazum “značajnom prekretnicom”.
“Predsjednik Trump u šest mjeseci učinio je čudo”, rekao je Alijev.
Trump je komentirao koliko je dugo trajao sukob između dvije zemlje.
“Trideset pet godina su se borili, a sada su prijatelji i bit će prijatelji dugo vremena“, rekao je.
Ta ruta će povezati Azerbajdžan i njegovu autonomnu enklavu Nahčivan, koje razdvaja 32 km širok pojas armenskog teritorija. Zahtjev Azerbajdžana u prošlosti je odgađao mirovne pregovore.
Za Azerbajdžan, glavnog proizvođača nafte i plina, ruta također pruža direktniju vezu s Turskom i dalje prema Evropi.
Trump je naznačio da bi želio posjetiti rutu, rekavši: “Morat ćemo tamo otići”.
Na pitanje kako se osjeća u vezi s trajnim mirom između Armenije i Azerbajdžana, Trump je rekao “vrlo samouvjeren“.
Potpisivanje sporazuma između Armenije i Azerbajdžana, obje bivše sovjetske republike, također zadaje geopolitički udarac njihovom bivšem carskom gospodaru, Rusiji. Tokom gotovo četiri desetljeća dugog sukoba, Moskva je igrala ulogu posrednika kako bi proširila svoj utjecaj u strateškoj regiji Južnog Kavkaza, ali njen je utjecaj brzo opao nakon što je pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Trumpova administracija počela je ozbiljno sarađivati s Armenijom i Azerbajdžanom ranije ove godine, kada se Trumpov ključni diplomatski izaslanik, Steve Witkoff, sastao s Alijevim u Bakuu i počeo raspravljati o onome što je visoki dužnosnik administracije nazvao “regionalnim resetiranjem“.
Pregovori o tome ko će razvijati Trumpovu rutu – koja će na kraju uključivati željezničku prugu, naftovode i plinovode te optičke linije – vjerovatno će započeti sljedeće sedmice, a najmanje devet investitora već je izrazilo interes, prema riječima visokog dužnosnika administracije, koji je novinare informirao pod uvjetom anonimnosti.
