Američka odluka ne pogađa Bosnu i Hercegovinu direktno, ali bi se efekti mogli preliti preko jačanja dolara, Evropske centralne banke, Euribora i skupljeg finansiranja
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) povećala je ključnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, prvi put nakon tri godine, nastojeći obuzdati i dalje povišenu inflaciju u Sjedinjenim Američkim Državama.
Odluka Feda dolazi u trenutku kada centralne banke širom svijeta pokušavaju odgovoriti na nove inflatorne pritiske, dok istovremeno postoji zabrinutost zbog usporavanja privrednog rasta.
Za građane Bosne i Hercegovine ova odluka nema direktan efekat, ali se posljedice poteza američke centralne banke mogu, posredno, preliti i na domaće tržište.
Kako za Oslobodjenje.ba pojašnjava Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, za Bosnu i Hercegovinu je mnogo važnije pratiti poteze Evropske centralne banke (ECB), s obzirom na snažnu povezanost domaće ekonomije s Evropskom unijom.
– Ako uzmemo u obzir da je i ECB nedavno, također, digla kamatne stope, onda je jasno da se čitav svijet u ovom trenutku bori na određen način sa inflacijom. Imamo krizu inflacije primarno izazvanu sukobima u Iranu, blokadom Hormuškog moreuza, rastom cijena nastalim usljed ratnih razaranja u Saudijskoj Arabiji. Imamo kontinuirano jedan nivo inflacije, koji je dosta iznad onog ciljanog nivoa inflacije kojem centralne banke teže, a to je dva posto, kaže Ražanica.
On podsjeća da je ECB prije desetak dana, također, povećala ključne kamatne stope za 0,25 procentnih poena.
– To su sa stanovišta monetarne politike očekivani potezi u kontekstu obuzdavanja inflacije. Ono što je sada bilo možda neizvjesno jeste činjenica da postojeća američka administracija na čelu sa predsjednikom Donaldom Trumpom oštro zagovara snižavanje kamatnih stopa kako bi u suštini stimulisala privrednu i ekonomsku aktivnost, navodi Ražanica.
Prema njegovim riječima, u periodima inflacije snižavanje ključnih kamatnih stopa može dodatno pojačati inflatorne pritiske.
– Tu je bilo upitno da li će Federalne rezerve u suštini ići protiv volje američkog predsjednika i rukovoditi se nekom ekonomskom teorijom, odnosno preuzeti monetarne poteze koji se od njih očekuju ili će, ipak, biti na određen način pod pritiskom, naglasio je Ražanica.
ECB važniji za BiH
On smatra da je potez Feda već bio očekivan na tržištu, zbog čega su određene reakcije uslijedile i prije same odluke.
– Što se tiče generalno utjecaja na svjetska finansijska tržišta, američki investitori su u suštini već predviđali, odnosno pretpostavljali da će doći do ovog, pa je tako reagovao i prinos na američke obveznice i prije nego što je Fed donio odluku, ističe naš sagovornik.
Međutim, kada je riječ o BiH, on naglašava da je mnogo važnije ono što radi ECB.
– Za nas je puno bliže i puno relevantnije ono što radi ECB. Iako BiH nije zemlja EU, nije pod ingerencijom ECB i ovaj potez nema direktan utjecaj, BiH obavlja 75 posto trgovačke razmjene sa zemljama EU, naš najbliži susjed je članica EU, tako da ćemo mi na određen način indirektno i u nekom određenom periodu osjetiti poteze ECB-a, navodi Ražanica.
Jedan od kanala kroz koji bi se promjene mogle osjetiti jeste Euribor, referentna kamatna stopa za kredite vezane za promjenjive kamatne stope. Ražanica navodi da je Euribor već reagovao na očekivanja vezana za poteze ECB-a.
– Euribor je već krajem šestog mjeseca reagovao na očekivanja, odnosno reflektovalo se kao očekivanje da će ECB podići kamatnu stopu, tako da je Euribor lagano rastao s 3,6, tako da oni krediti koji su ugovoreni sa referentnom kamatnom stopom u Euriboru su imali određeni rast kamatne stope, poručio je on.
Ipak, za veliki broj građana naše zemlje, barem kada je riječ o postojećim kreditima, prostor za direktan udar ovakvih odluka je ograničen.
– BiH ima veliki dio kredita ugovoren sa fiksnom kamatnom stopom, posebno ako je ugovoren kredit stanovništva, koji su korišteni za kupovinu stanova, oni su ugovoreni sa fiksnom kamatnom stopom, i tu, što se tiče postojećih kredita, mi nećemo imati nekih značajnih promjena, rekao je Ražanica.
Širi lanac uticaja
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić za Oslobodjenje.ba ukazala je na to da se utjecaj odluke Feda može posmatrati kroz širi lanac.
– Lanac uticaja je otprilike ovakav: Fed poveća kamate, dolar jača, globalne kamate rastu, pritisak je na ECB i posledično skuplje finansiranje, što znači slabije investicije i potrošnju, a u konačnici sporiji rast, istaknula je.
Cenić podsjeća da je ECB već 10. septembra podigla svoje ključne stope za 0,25 procentnih poena, na depozitnu stopu od 2,50 posto, upravo u trenutku kada se Evropa suočava s novim inflacionim pritiscima.
– ECB za 2026. očekuje prosečnu inflaciju od čak tri posto. Evropa trenutno nema luksuz da jednostavno kaže: “Fed diže kamate, mi ćemo ih smanjiti”, naglasila je ekonomska analitičarka.
Prema njenim riječima, problem za Evropu je u tome što se istovremeno suočava s inflacijom i slabijim rastom.
Više kamate, navodi Cenić, pomažu da se obuzda inflacija, ali istovremeno:
– poskupljuju kredite;
– smanjuju investicije;
– hlade tržište nekretnina;
– smanjuju potrošnju;
– otežavaju poslovanje firmama;
– povećavaju trošak servisiranja javnog duga.
Kada je riječ o BiH, Cenić naglašava da se američki potez ne prenosi direktno zbog valutnog odbora, već se prenosi preko odnosa dolar/euro.
Zato, smatra ona, treba pratiti nekoliko ključnih faktora.
– Više se treba fokusirati na to da li će Fed ponovo podizati kamate; da li će ECB nastaviti sa povećanjem; šta će se dogoditi sa evropskom industrijom i nemačkom privredom. Jer kombinacija više faktora mogla bi imati znatno veće posljedice po BiH. Ako se dogodi kombinacija da Fed ponovo digne kamate, pa i ECB, plus skupa energija i slabija nemačka industrija, to bi za BiH bio mnogo ozbiljniji problem nego samo jedno američko povećanje kamate, naglasila je Cenić.
