Dok kupci u Bosni i Hercegovini s nestrpljenjem iščekuju otvaranje prvih Lidlovih trgovina, u matičnoj Njemačkoj ovaj trgovački lanac bilježi odlične rezultate s projektom koji direktno povezuje značajnu uštedu za kućni budžet i borbu protiv bacanja hrane.
Prema zvaničnim podacima Lidla Njemačka, kroz njihov strateški koncept „Rette mich“ (Spasi me) i uvođenje takozvane „Rettertüte“ (vrećice za spašavanje), u više od 3.200 poslovnica do sada je od propadanja spašeno više od 110.000 tona voća i povrća, dok je istovremeno prikupljeno i donirano više od 3,2 miliona eura za rad javnih kuhinja (Tafeln).
Šta se tačno nalazi u paketu za 3 eura?
Sistem funkcioniše prema vrlo preciznim i jasno definisanim pravilima. U vrećicama težine do pet kilograma, koje se prodaju po jedinstvenoj, sniženoj cijeni od tri eura (oko šest KM), nalazi se miješano voće i povrće.
Riječ je isključivo o proizvodima koji su:
potpuno zdravstveno ispravni i jestivi, ali svojim izgledom ne zadovoljavaju stroge estetske standarde, poput manjih plodova ili vizuelnih nepravilnosti nastalih zbog vremenskih nepogoda na poljima;
proizvodima s oštećenom ambalažom, poput mrežica s citrusima ili pakovanja paprika kod kojih je pukla folija, pa se pojedinačni neoštećeni komadi prepakiraju u vrećicu umjesto da budu bačeni.
Uz voće i povrće, isti koncept „Rette mich“ obuhvata i posebne zelene kutije u kojima se pred sam istek roka trajanja, uz značajne popuste, nude pekarski i mliječni proizvodi.
Povezivanje prodaje i humanitarnih donacija
Lidl je mehanizam prodaje ovih vrećica direktno povezao s humanitarnim radom. Od svake prodane vrećice dio sredstava izdvaja se za humanitarne organizacije i javne kuhinje, kojima kompanija u Njemačkoj godišnje proslijedi oko milion eura.
Može li ovaj koncept promijeniti pravila igre u BiH?
U Bosni i Hercegovini godišnje se baci hrane u vrijednosti od čak 140 miliona KM, a iako je ukidanjem PDV-a na donacije u nešto više od tri godine javnim kuhinjama preusmjerena hrana vrijedna više od 670.000 KM, potrebe na terenu i dalje su ogromne.
S obzirom na to da prosječna potrošačka korpa u BiH iz mjeseca u mjesec obara rekorde, a troškovi prehrane odnose više od polovine prosječne plaće, uvođenje paketa od pet kilograma svježih namirnica za šest KM donijelo bi dvostruku korist.
S jedne strane, kupcima bi pružilo konkretnu priliku za uštedu na osnovnim namirnicama, dok bi s druge strane postavilo novi standard društvene odgovornosti koji bi domaće trgovačke lance mogao potaknuti da hranu preusmjere na stolove umjesto u kontejnere.
