Društva širom Europe suočavaju se s dramatičnim demografskim promjenama koje će duboko transformirati ekonomske i socijalne uslove u sljedećim desetljećima. Prema poređenju stanja 1964. i projekcija za 2060. godinu jasno pokazuje kako starenje stanovništva postaje ključan izazov za moderne države.
Stanje 1964. godine pokazuje da je Europa imala medijalnu dob stanovništva od 29.8 godina, što je reflektiralo relativno mladu demografsku strukturu. Tada je omjer radnika prema penzionerima bio povoljan – na jednog penzionera dolazilo je deset i više radnika. Penzijski sistem bio je stabilan, s dovoljno radnika koji su financirali penzije, dok ekonomski utjecaji starenja stanovništva nisu bili značajni.
Projekcije za 2060. godinu pokazuje da medijalna dob stanovništva u Europi će znatno porasti, očekuje se da će biti iznad 40 godina.
Struktura stanovništva bit će drastično promijenjena – udio starijeg stanovništva će se značajno povećati, dok će udio mladih biti smanjen.
Omjer radnika prema penzionerima će dramatično pasti, s manje od 2 radnika na jednog penzionera. Održivost penzijskog sistema bit će ozbiljan izazov, s visokim troškovima penzija i zdravstvenog osiguranja koji će opterećivati državne budžete.
Demografske promjene između 1964. i 2060. godine jasno pokazuju kako se društva transformiraju pod pritiskom starenja stanovništva.
Smanjenje radne snage, povećanje troškova penzija i zdravstvenog osiguranja te potreba za inovacijama u politikama postaju imperativi za europske vlade.
